Munze Österreich AG
Korijeni državnog kovanja novca u Austriji sežu do 1194. godine, a prvi dokumentirani spomen “Wiener Pfenniga” datira iz 1203. godine. Godine 1397. “Wiener Münze” se prvi puta spominje u dokumentu. Danas je Austrijska kovnica jedina službena kovnica u Austriji.
Godine 1989. stara glavna kovnica dobila je novo ime i postala Münze Österreich AG – podružnica Austrijske narodne banke s udjelom u švicarskoj LBMA-certificiranoj rafineriji Argor-Heraeus.
Poznati proizvodi Austrijske kovnice:
Bečki Filharmonik
Zlatnik Bečke filharmonije od jedne unce (trojske unce): kralj zlatnih investicijskih kovanica i najprodavanija veličina. Prvi put predstavljen 1989. godine zajedno s verzijom od 1/4 unce, sadrži punu uncu zlata (31,1 gram). Trojska unca je mjerna jedinica za težinu u trgovini plemenitim metalima i klasična težina zlatnih kovanica. Ima nominalnu vrijednost od 100 eura. Prema Svjetskom vijeću za zlato (World Gold Council), je to bila najprodavanija zlatna kovanica na svijetu 1992., 1995., 1996. i 2000. godine.
Dukat
Zlatni dukat kovan je od 16. stoljeća, uvijek prikazujući trenutačnog vladara na aversu i dvoglavog orla na reversu. Od 1858. godine zlatni dukat više nije smatran službenom valutom, ali je i dalje kovan kao investicijska kovanica. Dukat se i danas kuje, ali od 1920. godine postoje samo ponovljeni otisci, koji svi prikazuju godinu posljednjeg službenog kovanja iz 1915. godine.
Taler
Vjerojatno najpoznatija srebrna kovanica na svijetu, taler Marije Terezije izrađen od 833‰ srebra, izdaje Austrijska kovnica ili bivša Glavna kovnica Beča od 1741. godine. Kovanica se nije mijenjala od smrti Marije Terezije 1780. godine i od tada je kovana više od 30 milijuna puta.
